Poticaji mogu otvoriti vrata jednakih mogućnosti, ali tek istinska inkluzija i podrška čine zapošljavanje održivim.
Zapošljavanje osoba s invaliditetom jedno je od najvažnijih područja društvene inkluzije, a poticajne mjere koje provodi država, Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) i Fond za profesionalnu rehabilitaciju imaju ključnu ulogu u stvaranju prilika za ravnopravno sudjelovanje na tržištu rada.
Iako brojke posljednjih godina pokazuju napredak, put do pune jednakosti i održivog zapošljavanja još uvijek je dug.
Zapošljavanje u brojkama – korak naprijed, ali ne i cilj Prema podacima HZZ-a, tijekom 2024. godine iz evidencije Zavoda zaposleno je 127.530 osoba, od čega 4.399 osoba s invaliditetom – što čini 3,4 posto svih zaposlenih iz evidencije. U odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo 3.645, riječ je o porastu od 20,7 posto, što pokazuje pozitivan trend i sve veći učinak poticajnih mjera. No, istovremeno, na kraju 2024. u evidenciji HZZ-a i dalje je bilo 10.801 nezaposlenih osoba s invaliditetom, što čini čak 11,8 posto ukupnog broja nezaposlenih. Ovi podaci jasno govore da, iako se situacija popravlja, još uvijek velik broj osoba s invaliditetom čeka priliku za zaposlenje i samostalnost. U prvih šest mjeseci 2025. godine HZZ je zabilježio daljnji napredak – 2.366 osoba s invaliditetom zaposleno je putem Zavoda, što čini 3,8 posto ukupno zaposlenih iz evidencije. Također, u mjerama aktivne politike zapošljavanja u istom je razdoblju sudjelovalo 1.217 osoba s invaliditetom, što je povećanje od čak 54,6 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Poticaji koji otvaraju vrata
Sustav poticajnih mjera namijenjenih zapošljavanju osoba s invaliditetom obuhvaća niz mogućnosti, ovisno o vrsti i stupnju invaliditeta te potrebama poslodavca. Od 1. rujna 2025. na snagu stupa novi Pravilnik o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom, kojim se subvencija plaće može odobriti u iznosu od 10 do 70 posto osnovice, ovisno o procjeni radne učinkovitosti i prilagodbi radnog mjesta. Osnovica za obračun subvencije ograničena je na iznos do tri minimalne plaće (najviše 2.910 eura u 2025. godini), dok se dodatno mogu sufinancirati i: troškovi obrazovanja osoba s invaliditetom (50 – 70 posto) prilagodba radnog mjesta i tehnička oprema (do 40 osnovica po zaposlenoj osobi), asistivna tehnologija i pristupačne radne okoline. Takve mjere značajno olakšavaju poslodavcima odluku o zapošljavanju osoba s invaliditetom, a osobama s invaliditetom omogućuju da razvijaju svoje vještine i pokažu puni potencijal.
Put prema održivom zapošljavanju
Za stvarnu inkluziju potrebno je zajedništvo institucija, poslodavaca i organizacija civilnog društva.
Uspjeh se ne mjeri samo brojkama, nego i kvalitetom života osoba s invaliditetom, njihovom samostalnošću i dugoročnom održivošću radnih mjesta. Potrebno je:- pojednostaviti procedure i ubrzati odobravanje poticaja,
- intenzivirati edukacije poslodavaca,
- povećati nadzor nad provedbom kvota,
- te osigurati stalnu podršku osobama s invaliditetom nakon zapošljavanja – kroz mentorstvo, prilagodbu i profesionalnu rehabilitaciju.
Poticajne mjere su snažan alat koji može promijeniti živote – ali samo ako ih prate razumijevanje, empatija i volja za stvarnim uključivanjem osoba s invaliditetom u društvo.
Zapošljavanje osoba s invaliditetom nije socijalna obveza, već vrijednost i dobitak za sve – pojedinca, poslodavca i društvo u cjelini.
Jer svatko ima pravo na priliku, dostojanstvo i mogućnost da doprinese – bez granica.
