NEAŽURNOST I NEMAR DJELATNIKA ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE PREMA OSOBAMA S INVALIDITETOM - SKRIVENA PREPREKA PREMA INTEGRACIJI U DRUŠTVU

Nakon članka na temu Nerazumijevanje djelatnika Zavoda za zapošljavanje prilikom pronalaska adekvatnog posla za osobe s invaliditetom u kojem u kojem smo opisali ulogu Zavoda za zapošljavanje u pronalasku adekvatnog posla za osobe s invaliditetom u ovom članku govorit ćemo o neažurnosti Zavoda za zapošljavanjima i o tome zašto dolazi do iste.

Osobe s invaliditetom u Republici Hrvatskoj suočavaju se s nizom izazova u procesu uključivanja na tržište rada. Iako postoje zakoni i propisi koji jamče njihova prava, u praksi se vrlo često pokazuje drugačija slika. Zavod za zapošljavanje kao institucija kojoj je primarna zadaća posredovanje između poslodavaca i nezaposlenih osoba (u ovom slučaju osoba s invaliditetom), trebao bi imati ključnu ulogu u pružanju podrške i osiguravanju jednakih prilika za zapošljavanje svima bez obzira na vrstu invaliditeta. Međutim sve češće se ukazuje na problem neažurnosti i nemara djelatnika, što osobama s invaliditetom otežava zapošljavanje i produbljuje osjećaj društvene isključenosti.

Nedostatak ažurnosti u radu 

Jedna od najčešćih zamjerki osoba s invaliditetom odnosi se na neažurnost djelatnika Zavoda za zapošljavanje. Informacije o slobodnim radnim mjestima, često kasne ili se uopće ne ažuriraju, što vrlo često dovodi do propuštenih prilika za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Kada se ponude pojave, često su zastarjele ili ne odgovaraju stvarnim potrebama osobama s invaliditetom. Takva praksa obeshrabruje osobe s invaliditetom koji bi trebali postati kandidati za zapošljavanje na nekom određenom radnom mjestu, a poslodavcima šalje poruku da Zavod za zapošljavanje nije dovoljno pouzdan posrednik u pronalasku posla za osobe s invaliditetom.

Nemar u komunikaciji i pristupu 

Drugi problem leži u nedovoljnoj posvećenosti i neprilagođenoj komunikaciji prema osobama s invaliditetom. Mnoge osobe s invaliditetom naglašavaju kako se njihovi zahtjevi i potrebe ignoriraju, a konzultacije svode na formalnost. Umjesto individualnog pristupa, osobe s invaliditetom često dobivaju generičke upute koje ne uzimaju u obzir njihove specifične okolnosti – bilo da se radi o fizičkom, senzornim, motoričkim poteškoćama, oštećenju vida, sluha ili bilo kojem drugom obliku invaliditeta. Time Zavod propušta ispuniti svoju temeljnu ulogu: pružiti profesionalnu podršku koja vodi do ostvarivanja stvarne inkluzije osobama s invaliditetom koja je vrlo važna za poboljšanje njihove kvalitete života.

Posljedice nemara  

Nedostatak ažurnosti i nemara nije samo administrativni problem. On ima ozbiljne posljedice na živote osoba s invaliditetom, a u nastavku ćemo navesti samo neke od mnogih koje ukazuju na navedeni problem: 

1.produbljuje se nezaposlenost za osobe s invaliditetom                     2.povećava se osjećaj društvene marginalizacije,                                               3. smanjuje se povjerenje društva u državne institucije                                      4. destimulira poslodavce da surađuju sa Zavodom za zapošljavanje 

Ovo su samo neke od mnogih posljedica koje dovode do nemara djelatnika Zavoda za zapošljavanje, pa samim time i osoba s invaliditetom koje gube volju i povjerenje u suradnju sa Zavodom za zapošljavanje i pronalaskom posla. Takvo stanje ne utječe negativno samo na pojedinca odnosno na osobe s invaliditetom, već na društvo u cjelini. Gubi se potencijal radno sposobnih osoba s invaliditetom, a povećavaju se socijalni i ekonomski troškovi.   

Potencijalne promjene  Rješenje ovog problema ne leži samo u kritikama, već u konkretnim mjerama: 

1. uvođenje strožih kontrola učinkovitosti rada djelatnika Zavoda za zapošljavanje                                                                                               2.dodatna edukacija zaposlenika o pravima i specifičnim potrebama osoba s invaliditetom.                                                                                          3.digitalizacija sustava i brža dostupnost ažurnih informacija                             4. razvoj posebnih programa mentorstva i individualiziranog savjetovanja

 Samo sustavnim pristupom moguće je prekinuti začarani krug nezaposlenosti osoba s invaliditetom i nepovjerenja u rad Zavoda za zapošljavanje.

Iz svega navedenog možemo zaključiti da neažurnost i nemar djelatnika Zavoda za zapošljavanje prema osobama s invaliditetom predstavljaju ozbiljnu prepreku za ostvarivanje prava osoba s invaliditetom na rad i ravnopravno sudjelovanje u društvu. Ako želimo graditi inkluzivno društvo (ono koje će uključivati osobe s invaliditetom na sve vrste poslova sukladno njihovim mogućnostima i sposobnostima) i da se svaka osoba može osjećati vrijednom i korisnom, nužno je zahtijevati odgovornost i profesionalnost kod institucija kojima su povjerene najranjivije skupine društva (u ovom slučaju osobe s invaliditetom .                                                                                                    Samo uz istinsku posvećenost, transparentnost i empatiju, Zavod za zapošljavanje može postati saveznik, a ne prepreka osobama s invaliditetom na njihovom putu prema dostojanstvenom i ravnopravnom zapošljavanju.