ŠTO JE PROCIJENA RADNE SPOSOBNOSTI I ZAŠTO JE VAŽNA

Radnom sposobnosti se podrazumijeva sposobnost pojedinca za obavljanje određenog posla odnosno da se zapošljava na određenom radnom mjestu.

Radna sposobnost se dijeli na;

1. Potpunu radnu sposobnost – u ovom slučaju osoba je u potpunosti sposobna zarad i može obavljati posao koji odgovara njezinom znanju, vještinama te zdravstvenom stanju bez ikakvog ograničenja

2. Djelomična radna sposobnost - kada je riječ o djelomičnoj radnoj sposobnosti osoba može obavljati određene poslove no uz ograničenja ili smanjen opseg rada kao što je rad na pola radnog vremena zbog bolesti, ozljeda ili invaliditeta.       

3. Privremena nesposobnost za rad – privremeni gubitak radne sposobnosti kao štoje vrijeme provedenu na bolovanju nakon čega bi se zaposlenik / zaposlenica trebalivratiti na posao.

4. Preostala radna sposobnost – podrazumijeva da osoba unatoč ograničenjima može obavljati prilagođen posao ili lakše radne zadatke5. Trajni gubitak radne sposobnosti – kada osoba više ne može obavljati svoj posao niti nakon liječenja ili rehabilitacije a što nerijetko dovodi do invalidske mirovine. 

Kako bi se znalo u koju kategoriju svrstati pojedinca posebice ako je osoba s invaliditetom potrebno je provesti procjenu radne sposobnosti.

Procjena radne sposobnosti provodi na zahtjev zavoda za zapošljavanje ako je osoba s invaliditetom u evidenciji istoga ili od strane poslodavca ako je osoba zaposlena i traži se prilagodba radnog mjesta ili premještanje na manje zahtjevno radno mjesto.

Procjena radne sposobnosti osoba s invaliditetom prijavljenih u evidenciju zavoda za zapošljavanje.

Ako se nezaposlena osoba s invaliditetom u evidenciji zavoda za zapošljavanje duže vrijeme nije mogla zaposliti zbog zdravstvenog stanja ili želi znati na koji radnim mjestima se može zaposliti poželjno je učiniti procjenu radne sposobnosti. Na žalost mnogi savjetnici na zavodu za zapošljavanje nerijetko ili nikada osobama s invaliditetom ne daju informacije da im je na raspolaganju usluga procjene radne sposobnosti već osobe same dolaze do te spoznaje. Da bi nezaposlena osoba pristupila procjeni svoje radne sposobnosti i time dobila uvid u mogućnosti zapošljavanja od savjetodavca treba ishoditi uputnicu za postupak procjene. Uputnica za procjenu je obrazac na koje se nalaze osnovni podatci osobe s invaliditetom njegovom trenutačnom zdravstvenom stanju.
Popunjenu uputnicu Hrvatski zavod za zapošljavanje prosljeđuje centru za procjenu radne sposobnosti ili izravno u Zavod za vještačenje ,profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ovo ovisi dali grad u kojem osoba živi ima centar za procjenu radne. sposobnosti koji surađuje sa zavodom za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. 

Kada govorimo o procjeni radne sposobnosti ona podrazumijeva pomni pregled i analizu medicinske dokumentacije te izravni pregled osobe od strane specijalista medicine rada i drugih specijalnosti ovisno o prirodi invalidnosti. S obzirom na to da u zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) nema dovoljno vještaka i drugog stručnog osoblja postupci vještačenja su dugotrajna a nerijetko se samo vještači na osnovu medicinske dokumentacije što nikao ne smatramo mjerodavnim. Prije Covida osobe s invaliditetom su bile upućivane od strane ZOSI-a u medicinsku u ugovornu medicinsku ustanovu gdje su obavljeni svi prijeko potrebni specijalistički pregledi te je na osnovu dobivenih nalaza komisija donijela rješenje o radnoj sposobnosti osobe s invaliditetom. Ovisno o nalazu i mišljenju komisije osoba s invaliditetom je ostvarila mogućnost zapošljavanja na otvorenom tržištu rada uz to da poslodavac ostvaruje pogodnosti ako zaposli osobu s invaliditetom.

Na žalost malo je poslodavaca na otvorenom tržištu rada koji žele zaposliti osobu s invaliditetom usprkos novčanim poticajima radije će plaćati kazne  za kršenje zakona o zapošljavanju osoba s invaliditetom. 

Ukoliko je osoba s invaliditetom prošla procjenu te ima trajni gubitak radne sposobnost ostvaruje pravo iz sustava socijalne skrbi odnosno inkluzivni dodatak iako na isti imaju pravo u radno sposobne osobe s invaliditetom.