
U ovom članku govorit ćemo o zapošljavanju osoba s intelektualnim teškoćama i o važnosti njihova uključivanja na tržište rada, jer i ova skupa osoba s invaliditetom sukladno prema svojim mogućnostima i sposobnostima.
Zapošljavanje osoba s intelektualnim teškoćama jedno je od ključnih pitanja suvremenog društva koje teži jednakosti, uključivosti i poštivanju ljudskih prava, iako se o ovoj temi posljednjih godina sve više govori, u praksi i dalje postoje brojne prepreke – od predrasuda i nedostatka podrške do nedovoljno razvijenih programa zapošljavanja prilagođenih za osobe s intelektualnim teškoćama, ipak primjeri dobre prakse pokazuju da kada se osobama s intelektualnim teškoćama pruži prilika, oni postaju ravnopravni članovi radnih kolektiva, a društvo u cjelini postaje toplije i pravednije mjesto.
Tko su osobe s intelektualnim teškoćama?
Osobe s intelektualnim teškoćama imaju određena ograničenja u kognitivnom funkcioniranju i adaptivnim vještinama, što može utjecati na njihovu sposobnost razumijevanja, učenja i snalaženja u svakodnevnim situacijama, no uz odgovarajuću podršku i prilagodbu radnog mjesta, mnoge od njih mogu uspješno obavljati različite poslove – od jednostavnih administrativnih zadataka i rada u ugostiteljstvu do poslova u proizvodnji, održavanju i uslužnim djelatnostima.
Prednosti zapošljavanja za poslodavce i društvo
Zapošljavanje osoba s intelektualnim teškoćama donosi višestruku korist. Za poslodavce to nije samo pitanje društvene odgovornosti, već i prilika za stvaranje pozitivne radne atmosfere i jačanje timskog duha. Mnogi poslodavci koji su zaposlili osobe s intelektualnim teškoćama ističu njihovu lojalnost, marljivost, predanost, kao i pozitivan utjecaj koji njihova prisutnost ima na cijeli kolektiv.
S društvenog aspekta uključivanje osoba s intelektualnim teškoćama u svijet rada smanjuje njihovu socijalnu izolaciju, potiče samostalnost i osjećaj vrijednosti, te razbija predrasude o njihovim mogućnostima. Svaka zaposlena osoba s intelektualnim teškoćama predstavlja primjer uspješne integracije i doprinosi raznolikosti radne snage.
Prepreke i izazovi
Unatoč pozitivnim primjerima, zapošljavanje osoba s intelektualnim teškoćama još uvijek nije dovoljno razvijeno. Česte prepreke uključuju:
Programi poput „ zapošljavanja uz podršku“, koji uključuju rad s edukacijskim rehabilitatorima i radnim asistentima pokazali su se iznimno uspješnima, a programe najčešće provode pojedine udruge i ustanove.
Primjeri dobre prakse
U Hrvatskoj postoji sve više primjera poduzeća i institucija koje su otvorile vrata osobama s intelektualnim teškoćama. Od kafića u kojima rade osobe s Downovim sindromom, do trgovačkih lanaca i komunalnih poduzeća, koja zapošljavaju osobe s različitim vrstama teškoća – pokazuje se da uz volju, podršku i dobru organizaciju, svatko može pronaći svoje mjesto na tržištu rada u skladu sa svojim mogućnostima i sposobnostima. Osim toga projekti financirani iz fondova Europske unije, često omogućuju stručno osposobljavanje i edukaciju poslodavaca, čime se potiče razvoj inkluzivnog zapošljavanja i širi svijest o njegovoj važnosti.
Iz svega navedenog možemo zaključiti da zapošljavanje osoba s intelektualnim teškoćama nije samo pitanje humanosti, već i društvene pravednosti i održivog razvoja. Svaka osoba ima pravo na rad, dostojanstvo i priliku da doprinese zajednici. Kad otvaramo vrata osobama koje su dugo bile na marginama, ne činimo dobro samo njima – činimo dobro svima nama. Inkluzivno zapošljavanje gradi društvo u kojem različitosti nisu prepreka, već bogatstvo. Vrijeme je da svi – institucije, poslodavci i društvo prepoznamo vrijednosti i potencijal svake osobe, jer društvo koje daje priliku svima postaje snažnije suosjećajnije i pravednije.