VAŽNOST KVALITETNOG SUSTAVNOG FINANCIRANJA ORGANIZIRANIH AKTIVNOSTI U UDRUGAMA OSOBA S INVALIDITETOM – PRVI KORAK PREMAKVALITETNOM RADU I STVARNOJ PODRŠCI OOSBAMA S INVALIDITTETOM

U ovom članku govorit ćemo o važnosti kvalitetnog sustavnog financiranja organiziranih aktivnosti u udruga osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj, te zašto je ono važno za kvalitetan rad udruga i njihovo stvarno pružanje kvalitetne stručne podrške osobama s invaliditetom koja je uvijek potrebna.

Osobe s invaliditetom u Republici Hrvatskoj čine značajan dio društva (17%stanovništva), no unatoč zakonskom okviru koji bi trebao jamčiti njihova prava, u praksi nažalost osobe s invaliditetom još uvijek se suočavaju s brojnim preprekama –od fizičkih i komunikacijskih barijera do nedostatne dostupnosti podrške u lokalnim zajednicama.                         U tom kontekstu udruge osoba s invaliditetom imaju iznimno važnu ulogu. One vrlo često predstavljaju privi i jedini izvor organizirane podrške, informacija, savjetovanja, rehabilitacijskih i socijalnih aktivnosti te prostor u kojem se osobe s invaliditetom mogu osnažiti, povezati i aktivno sudjelovati u društvu.

Međutim kvalitetan i kontinuiran rad udruga nije moguć bez stabilnih financijskih temelja. Sustavno, dugoročno i dostatno financiranje organiziranih aktivnosti udrugama osoba s invaliditetom nije samo administrativno pitanje, već se smatra kao jedan od temeljnih preduvjeta za ostvarivanje stvarne jednakosti, socijalne uključenosti i poštivanja ljudskih prava osoba s invaliditetom. Bez takvog financiranja ,rad udruga nažalost vrlo često se svodi na preživljavanje, kroz kratkoročne projekte i nesigurnost, što samim time izravno utječe na kvalitetu i dostupnost podrške krajnjim korisnicima odnosno njihovim članovima.

Uloga udruga osoba s invaliditetom u hrvatskom društvu

Udruge osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj se smatraju kao nadopuna sustavu i pružaju usluge koje javne institucije često ne mogu ili ne žele pokušati osigurati.    Njihov rad obuhvaća širok spektar aktivnosti: od usluga psihosocijalne podrške, edukacija i rehabilitacijskih programa, preko organiziranog provođenja slobodnog vremena i kreativnih radionica, do zagovaranja prava osoba s invaliditetom i sudjelovanja u oblikovanju javnih politika.

Za mnoge osobe s invaliditetom, posebice u manjim sredinama, udruge su mjesto gdje se susreću s osjećajem prihvaćenosti i razumijevanja. One pružaju priliku za razvoj samopouzdanja, socijalnih vještina i osjećaja pripadnosti zajednici. Osim toga, udruge često pružaju podršku članovima obitelji osoba s invaliditetom, koji su nerijetko preopterećeni brigom i suočeni s nedostatkom informacija i institucionalne pomoći. 

Unatoč tome, rad udruga vrlo često se odvija u iznimno zahtjevnim uvjetima, uz stalnu neizvjesnost hoće li imati dovoljno sredstava za nastavak započetih aktivnosti ili zadržavanja stručnog kadra.

Zašto je sustavno financiranje ključno?

Sustavno financiranje podrazumijeva redovita, predvidiva i dugoročna financijska sredstva koja omogućuju udrugama planiranje rada, zapošljavanje stručnih djelatnika i razvoj kvalitetnih programa. Suprotno tome, većina udruga u Republici Hrvatskoj ovisi o kratkoročnim projektnim natječajima koji vrlo često traju godinu dana ili kraće ,uz dugotrajne administrativne postupke i kašnjenja u isplatama sredstava.

Takav model financiranja ima brojne negativne posljedice. Udruge su prisiljene stalno prilagođavati svoje aktivnosti natječajnim prioritetima, umjesto stvarnim potrebama korisnika odnosno svojih članova. Stručni djelatnici rade u nesigurnim uvjetima, često na određeno vrijeme, što dovodi do nedostatka kadra u pojedinim sektorima i gubitka kontakta s korisnicima. Osobe s invaliditetom ipak ostaju bez stabilne podrške , a započeti programi nerijetko se prekidaju.

Sustavno financiranje samim time bi omogućilo udrugama da se više usmjere na kvalitetu rada, dugoročne ciljeve i razvoj inovativnih usluga. Također bi smanjilo i administrativno opterećenje i omogućilo učinkovitije korištenje resursa.

Kvaliteta usluga i stvarna podrška korisnicima

Kvalitetne aktivnosti u udrugama osoba s invaliditetom ne mogu se temeljiti isključivo na entuzijazmu volontera. Iako je volonterski rad iznimno vrijedan, rad s osobama s invaliditetom često zahtjeva stručna znanja, kontinuiranu edukaciju i profesionalan pristup djelatnika istih.    Sustavno financiranje omogućuje zapošljavanje socijalnih radnika, psihologa, edukacijskih rehabilitatora i drugih stručnjaka koji mogu pružiti prilagođenu i kvalitetnu podršku.

Kontinuitet aktivnosti posebno je važan za osobe s invaliditetom koje ovise o redovnim programima rehabilitacije, terapije ili socijalne uključenosti. Svaki takav prekid samim time može imati negativne posljedice na njihovo mentalno zdravlje ,samostalnost i kvalitetu života. Stabilno financiranje osigurava da podrška ne ovisi isključivo o ishodima natječaja, već da se ista podrška bude osigurana prema potrebama svakog korisnika.

Širi društveni i ekonomski učinci

Ulaganje u sustavno financiranje udruga osoba s invaliditetom nije trošak, već investicija u uključivo društvo. Kroz kvalitetne programe, osobe s invaliditetom postaju aktivniji članovi zajednice, povećava se njihova mogućnost zapošljavanja ,smanjuje socijalna izolacija i mogućnost ovisnosti o institucionalnoj skrbi.

Dugoročno gledano, takav pristup smanjuje opterećenje socijalnog i zdravstvenog sustava te doprinosi razvoju lokalnih zajednica. Udruge često djeluju kao poveznica između korisnika, institucija i donositelja odluka, na taj način doprinoseći boljem razumijevanju potreba osoba s invaliditetom i razvoju učinkovitijih politika.

Izazovi u Republici Hrvatskoj

U Republici Hrvatskoj i dalje nedostaje jasan model financiranja udruga osoba s invaliditetom na nacionalnoj i lokalnoj razini. Postoje pozitivni primjeri financiranja putem institucionalne podrške i višegodišnjih programa, no oni još uvijek ne obuhvaćaju dovoljan broj udruga niti pokrivaju sve potrebe.

Poseban izazov predstavlja neujednačenost financiranja među lokalnim zajednicama, gdje kvaliteta podrške često ovisi o financijskim mogućnostima jedinica lokalne samouprave. Samim time se dodatno produbljuju regionalne nejednakosti i dovodi u pitanje ravnopravnost osoba s invaliditetom u cijeloj Hrvatskoj.

Iz svega navedenog možemo zaključiti da kvalitetno sustavno financiranje organiziranih aktivnosti u udrugama osoba s invaliditetom prvi je i nužan korak prema njihovom kvalitetnom radu i stvarnoj dugoročnoj podršci osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj. Bez stabilnih financijskih temelja, udruge ne mogu u potpunosti ostvariti svoju ulogu,  a osobe s invaliditetom ostaju uskraćene za usluge koje su im potrebne za dostojanstven i ispunjen život.

Ako želimo društvo jednakih mogućnosti, u kojem se prava osoba s invaliditetom ne ostvaruju samo na papiru, već u svakodnevnom životu, potrebno je osigurati sustavne mehanizme financiranja koji će prepoznati vrijednosti i važnost rada udruga. To je odgovornost institucija, ali i cijelog društva. Ulaganjem u udruge osoba s invaliditetom ulažemo u solidarnost, uključivost i humanije društvo za sve.