
Iako na portalu već imamo članak na temu asisrtivne tehnologije u ovom članku ćemo se osvrnuti na primjenu asistivne tehnologije i u drugim segmentima života osoba s invaliditetom .
Umjetna inteligencija u službi poboljšanja života osoba s invaliditetom
Umjetna inteligencija (UI) više nije samo budućnost – ona već danas mijenja način na koji osobe s invaliditetom žive, uče i rade. Od komunikacije i mobilnosti do obrazovanja i zapošljavanja, tehnologije temeljene na UI olakšavaju svakodnevicu i otvaraju vrata većoj samostalnosti.
Povijest asistivne tehnologije
Ideja asistivne tehnologije, odnosno alata koji pomažu osobama s invaliditetom, prisutna je već gotovo dva stoljeća. Jedan od prvih poznatih izuma bio je Braille sustav, razvijen početkom 1820-ih od strane Louisa Braillea u Francuskoj. Iako nije elektronički uređaj, Braille je omogućio osobama bez vida da čitaju i pišu, što je revolucioniralo pristup obrazovanju i samostalnom životu. Tijekom 19. i 20. stoljeća razvijali su se i rani uređaji za mobilnost, poput invalidskih kolica i mehaničkih pisaćih strojeva, dok je sredinom 20. stoljeća došlo do prvih elektroničkih komunikacijskih uređaja koji su dodatno olakšali svakodnevicu osobama s poteškoćama u pokretu ili govoru.
Asistivna tehnologija koja mijenja svakodnevicu
Danas umjetna inteligencija omogućuje naprednu asistivnu tehnologiju. Sustavi prepoznavanja glasa i govor u tekst omogućuju osobama s motoričkim poteškoćama da komuniciraju i upravljaju uređajima bez fizičkog kontakta. Primjeri uključuju aplikacije poput Dragon NaturallySpeaking ili ugrađene alate u Windows i iOS uređajima. Za osobe s poteškoćama u govoru postoje aplikacije poput Proloquo2Go, koje predviđaju riječi ili fraze koje osoba želi reći, olakšavajući komunikaciju i izražavanje. Slično tome, algoritmi koji prepoznaju geste ili izraze lica omogućuju osobama s teškim motoričkim oštećenjima da upravljaju računalom ili pametnim uređajima koristeći pokrete očiju ili glave.
Pametna mobilnost i kretanje
Umjetna inteligencija značajno poboljšava mobilnost i sigurnost. Pametna invalidska kolica s ugrađenim senzorima mogu detektirati prepreke, slijediti unaprijed zadane rute ili se kretati autonomno. Robotski exoskeleti poput ReWalk ili EksoGT koriste AI za prilagodbu hodanja fizičkim sposobnostima korisnika, pomažući osobama s oštećenjem kralježnične moždine ili slabijom muskulaturom da hodaju i povećaju svoju samostalnost.
Obrazovanje i pristupačnost
UI transformira i obrazovanje. Personalizirani sustavi učenja prilagođavaju sadržaj učenicima s poteškoćama u učenju ili invaliditetom, dok alati za pretvaranje teksta u govor ili obrnuto uklanjaju prepreke u razumijevanju gradiva. Tako učenici dobivaju materijale koji su prilagođeni njihovim sposobnostima, a nastavnici mogu lakše pratiti napredak svakog učenika.
Podrška u profesionalnom životu i svakodnevici
Umjetna inteligencija omogućuje veću uključenost osoba s invaliditetom i u radnom okruženju. Algoritmi pomažu u prilagodbi radnog prostora i zadataka, a virtualni asistenti poput Google Assistanta, Alexe ili Siri olakšavaju organizaciju, podsjetnike, kupovinu i upravljanje kućnim uređajima.
Za inkluzivnu i etičku primjenu Ključno je da razvoj ovih tehnologija bude inkluzivan i etičan. Osobe s invaliditetom trebaju sudjelovati u dizajnu i testiranju sustava kako bi se osiguralo da tehnologija zaista odgovara njihovim potrebama i poboljšava kvalitetu života. Umjetna inteligencija tako postaje saveznik u stvaranju društva u kojem osobe s invaliditetom imaju jednak pristup obrazovanju, zapošljavanju i društvenom životu. S pravim pristupom, UI može biti ključ za samostalniji, sigurniji i kvalitetniji život.
Umjetna inteligencija nije samo tehnološki napredak – ona je saveznik u stvaranju društva u kojem osobe s invaliditetom imaju jednake mogućnosti u obrazovanju, radu i svakodnevnom životu.
S pravim pristupom, AI i asistivna tehnologija mogu značajno poboljšati kvalitetu života, samostalnost i sigurnost, čineći društvo inkluzivnijim za sve.