UGROŽAVANJE SLOBODE I DOSTOJANSTVA OSOBA S INVALIDITETOM - NEVIDLJIVI OBLIK NASILJA U OBITELJI
Osobe s invaliditetom često se u javnosti promatraju kroz prizmu skrbi i pomoći. Međutim, jednako je važno govoriti o njihovim temeljnim ljudskim pravima – pravu na slobodu, privatnost, dostojanstvo i samostalno donošenje odluka o vlastitom životu.
Nažalost, u praksi se ponekad događa da upravo u obiteljskom okruženju – koje bi trebalo biti mjesto sigurnosti, razumijevanja i podrške – dolazi do situacija u kojima su ta prava ozbiljno ugrožena.
Takve situacije često ostaju nevidljive jer se opravdavaju brigom, zaštitom ili navodnom potrebom kontrole života osobe s invaliditetom.
- Sloboda i dostojanstvo kao temeljna ljudska prava .
Sloboda osobe s invaliditetom podrazumijeva pravo da:
- samostalno odlučuje o vlastitom životu
- bira s kim će komunicirati i održavati odnose
- razvija prijateljske i partnerske odnose
- ima privatnost i osobni prostor
- sudjeluje u društvenom životu bez ograničavanja
Dostojanstvo znači da osoba bude poštovana kao ravnopravno ljudsko biće, bez ponižavanja, omalovažavanja ili manipulacije.
Ta prava ne proizlaze samo iz moralnih načela, nego su jasno definirana u međunarodnim i nacionalnim dokumentima.
Međunarodni okvir – prava osoba s invaliditetom
Republika Hrvatska ratificirala je Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, koja naglašava da osobe s invaliditetom imaju pravo na:
- autonomiju i neovisnost
- slobodu donošenja vlastitih odluka
- poštivanje privatnog i obiteljskog života
- ravnopravno sudjelovanje u društvu
Konvencija jasno naglašava da osobe s invaliditetom nisu objekti skrbi, već subjekti prava.
Pravni okvir u Republici Hrvatskoj
U hrvatskom zakonodavstvu također postoji niz odredbi koje štite dostojanstvo i slobodu osoba s invaliditetom.
Ustav Republike Hrvatske Ustav jamči:
- jednakost svih građana pred zakonom
- zaštitu dostojanstva svake osobe
- pravo na privatni i obiteljski život
- zabranu diskriminacije
Zakon o suzbijanju diskriminacije
Ovaj zakon zabranjuje diskriminaciju na temelju invaliditeta u svim područjima života, uključujući društvene odnose i pristup uslugama.
Zakon o socijalnoj skrbi
Zakon naglašava važnost:
- očuvanja dostojanstva korisnika
- poštivanja njihove autonomije
- uključivanja u zajednicu
- zaštite od zanemarivanja i nasilja
Zakon naglašava važnost:
- očuvanja dostojanstva korisnika
- poštivanja njihove autonomije
- uključivanja u zajednicu
- zaštite od zanemarivanja i nasilja
Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji
Važno je naglasiti da nasilje u obitelji ne mora biti fizičko. Zakon prepoznaje i:
- psihičko nasilje
- ponižavanje i omalovažavanje
- izolaciju od drugih osoba
- kontroliranje društvenih kontakata
Takva ponašanja mogu ozbiljno narušiti mentalno zdravlje i osjećaj osobne slobode.
Kada briga prelazi u kontrolu
U nekim obiteljima odnos prema osobi s invaliditetom može se postupno pretvoriti u pretjeranu kontrolu.
To se može očitovati kroz:
- ograničavanje kontakata s određenim osobama
- kontroliranje komunikacije - uskraćivanje privatnosti
- omalovažavanje partnera ili prijatelja
- emocionalne ucjene
- stalno naglašavanje nesposobnosti ili ovisnosti
Takvo ponašanje često se prikazuje kao zaštita, ali u stvarnosti može predstavljati oblik psihološkog nasilja.
Pravo na ljubav, prijateljstvo i osobne odnose . Osobe s invaliditetom imaju jednako pravo na:
- prijateljstva
- partnerske odnose
- ljubav
- emocionalnu bliskost
Pravo na samoodređenje
U suvremenom pristupu pravima osoba s invaliditetom posebno se naglašava pojam samoodređenja. To znači pravo svake osobe da donosi odluke o vlastitom životu, uključujući odluke o odnosima, načinu života, društvenim kontaktima i osobnim ciljevima. Poštivanje samoodređenja temelj je dostojanstva svake osobe i jedan od ključnih principa međunarodnih standarda zaštite prava osoba s invaliditetom.
Povećana ranjivost osoba s invaliditetom
Brojna istraživanja pokazuju da su osobe s invaliditetom izložene većem riziku od različitih oblika nasilja, uključujući psihološko, emocionalno i ekonomsko nasilje.
Razlozi za to često uključuju ovisnost o članovima obitelji u svakodnevnom životu, financijsku ovisnost, društvenu izolaciju te strah od gubitka podrške ili smještaja.
Zbog takvih okolnosti mnoge osobe s invaliditetom dugo šute o nasilju koje doživljavaju. Upravo zato je važno otvoreno govoriti o ovom problemu i stvarati okruženje u kojem će svaka osoba imati mogućnost potražiti pomoć i zaštitu svojih prava.
Pokušaji da se odrasloj osobi s invaliditetom zabrani ili kontrolira s kim će razvijati odnos predstavljaju ozbiljno narušavanje osobne autonomije.
Ljubav i bliskost nisu privilegija – one su temeljna ljudska potreba.
Posljedice psihološkog nasilja
Psihološko nasilje često je nevidljivo, ali može ostaviti duboke posljedice. Osoba koja ga proživljava može razviti: - osjećaj krivnje
- strah od donošenja vlastitih odluka
- gubitak samopouzdanja
- emocionalnu izolaciju
- osjećaj bespomoćnosti
Kod osoba s invaliditetom takve posljedice mogu biti dodatno pojačane zbog već postojećih društvenih prepreka.
Podrška umjesto kontrole
Istinska obiteljska podrška ne znači upravljanje životom osobe s invaliditetom.
Ona znači:
- ohrabrivanje samostalnosti
- poštivanje osobnih odluka
- poticanje društvenih odnosa
- uvažavanje partnera i prijatelja
- pružanje emocionalne sigurnosti Takva podrška omogućuje osobi s invaliditetom da razvije samopouzdanje, osjećaj vrijednosti i vlastiti identitet.
Gdje potražiti pomoć
U situacijama kada osoba s invaliditetom doživljava psihološko, emocionalno ili bilo koji drugi oblik nasilja, važno je znati da postoje institucije i organizacije koje mogu pružiti pomoć i zaštitu.
Podrška se može potražiti kroz:
- nadležni centar za socijalnu skrb
- policiju u slučaju nasilja u obitelji
- pravobranitelja za osobe s invaliditetom
- organizacije civilnog društva koje pružaju podršku osobama s invaliditetom
Pravovremeno obraćanje institucijama može pomoći u zaštiti prava i dostojanstva osobe koja se nalazi u takvoj situaciji.
Javni apel Vrijeme je da kao društvo otvoreno progovorimo o činjenici da osobe s invaliditetom ponekad doživljavaju ograničavanje slobode i dostojanstva upravo u vlastitom obiteljskom okruženju.
Zato upućujemo javni apel:
- obiteljima da poštuju autonomiju svojih članova s invaliditetom
- institucijama da ozbiljno shvate prijave psihološkog i emocionalnog nasilja
- stručnjacima da prepoznaju situacije u kojima dolazi do kršenja prava
- društvu da prestane gledati osobe s invaliditetom kao osobe o kojima netko drugi mora odlučivati Osobe s invaliditetom imaju pravo na slobodu izbora, privatnost, ljubav, prijateljstvo i dostojanstven život.
Nitko nema pravo oduzeti im ta prava – pa čak ni onda kada se takvo ponašanje pokušava opravdati brigom.
Društvo koje uistinu poštuje osobe s invaliditetom mora štititi njihovu autonomiju i jasno poručiti:
Invaliditet nikada ne smije biti razlog za oduzimanje ljudske slobode.