RADNA PRAVA U SLUČAJU INVALIDITETA ILI BOLESTI

Prava i obveze radnika s kroničnim bolestima u radnom odnosu  

• Davanje informacija poslodavcu o zdravstvenom stanju
• Bolovanje
• Rad na izdvojenom mjestu rada/rad na daljinu
• Prenošenje neiskorištenog godišnjeg odmora
• Tijek otkaznog roka
• Različiti razlozi opravdanog izostanka s posla.

Obveze radnika u davanju podataka o zdravstvenom stanju poslodavcu 

Prilikom sklapanja ugovora o radu i tijekom trajanja radnog odnosa radnik je dužan obavijestiti poslodavca o: bolesti ili drugoj okolnosti, koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu dolazi u obzir. Poslodavac može radnika uputiti na liječnički pregled radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za neke poslove, ali o svom trošku. Prilikom postupka odabira kandidata odnosno pri selekcijskom postupku za radno mjesto i sklapanja ugovora o radu kao i tijekom trajanja radnog odnosa poslodavac ne smije tražiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosnom (npr. planirate li ostati trudni, imate li djece i sl.). Radnik na takva pitanja nije dužan odgovoriti.

Postupak i obveze radnika pri korištenju bolovanja 

Radnik je dužan obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad (putem e-pošte, telefonski, porukom) i to bez odgode, čim prije može. Dodatna obveza je da radnik najkasnije u roku od tri dana mora poslodavcu dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinu očekivanom trajanju (Zakon o radu, »Narodne novine«, broj: 151/23 (dalje: ZOR), čl. 37. st. 1.). Ovisno o sustavu kod nekih poslodavaca liječnik opće prakse odrađuje to u elektroničkom sustavu, a u nekima se poslodavcu potvrda dostavlja u fizičkom obliku još uvijek.  Ako zbog opravdanog razloga radnik nije mogao obavijestiti poslodavca, mora to učiniti u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućavao (čl. 37. st. 3. ZOR), npr. hitna medicinska intervencija.

Mogućnosti i uvjeti rada na izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu 

Godine 2023. donesen je novi ZOR koji je uslijed pandemije Covida-19 regulirao rad na izdvojenom radnom mjestu ili rada na daljinu. Radnik može tražiti od poslodavca izmjenu ugovora o radu za ugovaranje rada na izdvojenom mjestu rada na određeno vrijeme, znači fiksni vremenski period, zbog zaštite zdravlja uslijed dijagnosticirane bolesti. Poslodavac nema obvezu na sklapanje, dužan je zahtjev radnika razmotriti, uzimajući u obzir potrebe radnika s jedne strane i potrebe organizacije rada s druge strane te u roku od 15 dana dostaviti pisani obrazloženi odgovor. Radnik može tražiti od poslodavca da prije isteka vremena izmijeni ugovor o radu tako da poslove ponovno obavlja u prostoru poslodavca. U slučaju spora, teret dokaza da je ugovoren rad na izdvojenom mjestu rada je na poslodavcu.

Prenošenje neiskorištenog godišnjeg odmora 

Godišnji odmor odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen zbog bolesti, radnik ima pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine. Recimo, ako se nađemo u situaciji na nekom dugotrajnom bolovanju, da smo otišli na bolovanje sredinom ili početkom godine i nije nas bilo cijele te godine, ako recimo vratimo se iduće godine 2026. godine na posao, imamo pravo iskoristiti godišnji do 30. lipnja 2026. godine taj preostali dio godišnjeg odmora zajedno sa svim onim punim godišnjim odmorom koji bi nam pripadao za 2026. godinu.

Privremena nesposobnost za rad i otkazni rok 

Privremena nenazočnost na radu zbog bolesti ili ozljede nije opravdani razlog za otkaz ugovora o radu. Znači li to da radnik koji je bolestan ne može dobiti otkaz? NE! Moguće je otkazati ugovor i takvom radniku. Npr. ako je ta osoba višak na poslu – poslovno uvjetovani otkaz, osobnim uvjetovanim otkazom – npr. osoba koja obavlja fizičke građevinske radove i ta osoba pretrpi ozljedu na radu zbog koje mu se amputira noga ili ruka i više nije u mogućnosti obavljati taj posao. 

Otkaz skrivljenim ponašanjem radnika, izvanredni otkaz, bez obzira na bolest, kakva god je vrsta invaliditeta ili oboljenja, ali onda su propisane određene dodatke procedure za propisanu bolest, ozljedu na radu ili osobe s invaliditetom. Tijek otkaznog roka Otkazni rok radniku koji je u vrijeme dostave odluke o otkazu na bolovanju, počinje teći od dana prestanka njegove privremene nesposobnosti za rad (čl. 121. st. 2. ZOR). Otkazni rok teče za vrijeme bolovanja, osim ako je poslodavac dao otkaz prije odlaska na bolovanje i oslobodio ga obveze rada u otkaznom roku.                      

Ako poslodavac nije oslobodio radnika obveze rada, radni odnos tom radniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana početka tijeka prekinutog otkaznog roka. 

Dodatna i rjeđe poznata prava iz radnog odnosa - 

Radnik ima pravo na odsutnost s posla jedan dan u kalendarskoj godini, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegova korištenja, osim ako posebno opravdani razlozi  na strani poslodavca to onemogućuju (čl. 85. st. 5. ZOR). - Plaćeni dopust – radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (između ostalog) težu bolest člana obitelji. Zakon o radu propisuje tko se smatra obitelji (čl. 86. st. 3. ZOR). 

Ukupno maksimalno sedam dana godišnjeg, ako nije drugačije određeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom i radu ili ugovorom o radu. - Produljenje probnog rada – ako radnik za vrijeme probnog roka ode na bolovanje, trajanje probnog roka može se produžiti za vrijeme u kojem je radnik bio na bolovanju, do maksimalno šest mjeseci ukupno (čl. 53. st. 5. ZOR). - 

Trudna radnica ima pravo na mjesečno jedan slobodni radni dan za prenatalni pregled (čl. 9. toč. 8. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (»Narodne novine«, broj: 152/22 i 34/25).  

Prava radnika u slučaju profesionalne bolesti ili ozljede na radu  

• povratak na poslovne koje je radnik obavljao (čl. 40. st. 1. ZOR);
• prednost pri stručnom osposobljavanju i školovanju (čl. 43. ZOR);
• drugi odgovarajući poslovi (čl. 41. ZOR);
• otpremnina u najmanje dvostrukom iznosu (čl. 42. ZOR);
• otkazivanje uz savjetovanje s radničkim vijećem.

 Profesionalna bolest/ozljeda na radu ne smije štetno utjecati na napredovanje radnika i ostvarivanje drugih iz radnog odnosa. Radnik se po povratku s bolovanja (puna radna sposobnost) ima pravo vratiti na poslove na kojima je prethodno radio. Ako nije moguće poslodavac mora ponuditi ugovor za obavljanje drugih odgovarajućih poslova i omogućiti radniku dodatno osposobljavanje. Ako kod radnika postoji gubitak radne sposobnosti (ili opasnost od gubitka) poslodavac mu mora omogućiti obavljanje drugih odgovarajućih poslova. Mora prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored ranog vremena i sl. Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti ima prednost pri stručnom osposobljavanju i školovanju koje organizira poslodavac. Radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme bolovanja tijekom liječenja, ili oporavka, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu (čl. 38. ZOR). Poslodavac može samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća donijeti odluku o otkazu radniku kod kojeg je zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti došlo do smanjenja radne sposobnosti. Ako poslodavac ne može osigurati radniku druge odgovarajuće poslove, radnik ima pravo na otpremninu u najmanje dvostrukom iznosu (ako je ispunio uvjete). 

 Prava osoba s invaliditetom (dalje: OSI) u radnom odnosu  1. Zapošljavanje (profesionalna rehabilitacija, zapošljavanje s potporom/podrškom, zapošljavanje u integrativnoj/zaštitničkoj radionici, prednost pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima); 

2. godišnji odmor i otkazni rok (računaju se drugačije), 

3. porezne olakšice. Profesionalna rehabilitacija To su usluge koje može koristiti osoba s invaliditetom, a uključuje primjerice: utvrđivanje radne sposobnosti, analizu tržišta rada i mogućnosti zapošljavanja, radno osposobljavanje i usavršavanje, informiranje i podršku u izvorima financiranja, i dr. Nezaposlena OSI podnosi zahtjev Zavodu za zapošljavanje. Ideja je da OSI kojoj je pristup tržištu rada ionako otežaniji, da ima još neko dodatno pravo, dodatnu podršku od državnih institucija, pomoći joj da se osposobi za nekakve poslove i sl. 

Mogućnosti zapošljavanja OSI 1. Na otvorenom tržištu (čl. 7. st. 3. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, »Narodne novine«, broj: 157/13, 152/14, 39/18 i 32/20, dalje: Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji): 

• zapošljavanje bez potpore ili podrške (u cijelosti osposobljena osoba);
• zapošljavanje uz (financijsku) potporu – radi prevladavanja teškoća; uz nalaz i mišljenje centra za profesionalnu rehabilitaciju;
• zapošljavanje uz stručnu podršku; uz nalaz i mišljenje centra za profesionalnu rehabilitaciju;
• zapošljavanje s kombinacijom uz potporu i podršku.

 2. Posebni uvjeti za zapošljavanje (čl. 7. st. 4. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji): 

• u integrativnoj radionici (ako se OSI ne može zaposliti na otvorenom tržištu rada);
• u zaštitnoj radionici (ako se OSI ne može zaposliti u integrativnoj radionici);

 Godišnji odmor i otkazni rok OSI 

OSI ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 5 tjedana. Poslodavac može samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća donijeti odluku o otkazu OSI. Otkazni rok za OSI produljuje se za jedan mjesec, osim ako se otkazuje zbog skrivljenog ponašanja. 

Porezne olakšice za OSI Osobni odbitak (od bruto plaće) - povećani osobni odbitak u visini 1,0 osobnog odbitka (600,00 eur mjesečno u 2025. godini) za: sebe osobno, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete. Ako su osobe kojima je rješenjem, na temelju posebnih propisa utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje po jednoj osnovi 100 %  i/ili koji zbog invalidnosti imaju temeljem posebnih propisa pravo na inkluzivni dodatak. Ako OSI nema zadovoljen neki od ova dva uvjeta primjenjuje se uobičajeni osobni odbitak od 0,3 % (180,00 eur u 2025.). 

Uvjeti pod kojima OSI ostvaruju pravo prednosti pri zapošljavanju 

OSI ima prednost pri zapošljavanju u tijelima državne uprave, tijelima sudbene vlasti, tijelima državne vlasti i drugim državnim tijelima, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje: JLP(R)S), javne službe, javne ustanove, pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske ili njezinom pretežnom vlasništvu, pravne osobe u vlasništvu ili pretežnom vlasništvu JLP(R)S i dr. (čl. 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji) – primjenjuje se i na interne oglase. OSI mora u prijavi obavezno priložiti potvrdu o invaliditetu. OSI ima prednost samo po jednakim uvjetima. OSI mora ispunjavati sve uvjete navedene u natječaju odnosno oglasu, ali isto tako i postići jako dobar rezultat kao i drugi kandidati u postupku ocjenjivanja kandidata (pismeno testiranje i/ili intervju). Prednost pri zapošljavanju nemaju OSI kojima je prethodni radni odnos prestao: zbog nezadovoljavanja na probnom radu; skrivljenim ponašanjem; izvanrednim otkazom; po sili zakona (državna služba). 

Zaključak Radna prava osoba s invaliditetom i bolesnih radnika temeljna su za stvaranje pravednog i uključivog društva. Iako zakoni pružaju određenu razinu zaštite, stvarnost pokazuje da se mnogi i dalje susreću s preprekama, nerazumijevanjem i prikrivenom diskriminacijom. Ključno je da poslodavci prepoznaju vrijednost prilagodbi i pružanja podrške jer takve mjere ne samo da štite prava radnika, nego i doprinose njihovoj produktivnosti, lojalnosti i dobrobiti. Napredak je moguć tek kada se uklone predrasude i kada se odgovornost za inkluziju podijeli između institucija, poslodavaca i društva. Osobe s invaliditetom i bolesni radnici ne traže privilegije, već jednaku šansu da dostojanstveno rade i žive. 

Autor: Ana Galić, mag. iur. Objavljeno: 25.11.2025.