PSIHOLOGIJA OSOBA S INVALIDITETOM Pogled na razvoj i liječenje psihičkih oboljenja
U prethodnom članku upoznali smo novu granu psihologije koja se i razjašnjavanjem utjecaja invaliditeta na razvoj psihičkih bolesti i poremećaja, a to je psihologija invaliditeta. Objasnili smo podrijetlo navedene grane psihologije, dotaknuli smo se okolnosti koje mogu prouzročiti nastanak psihičkih bolesti i poremećaja. Prije nego što nastavimo objasnit ćemo razliku između psihičkih bolesti i psihičkog poremećaja. Psihičku bolest definiramo kao poremećaj mozga koji je zadužen za misao, osjećaje te sposobnost pojedinca da komunicira s okolinom. Psihički poremećaj se definira kao spoznaja, smetnja ili smetnja u ponašanju koje uzrokuju lošu sposobnost funkcioniranja u svako dnevnom životu. Oni uvjetuju naše misli, reakcije i ponašanje iako ima mnogo psihičkih bolesti i poremećaja među populacijom najučestaliji su anksioznost i depresija.
U ovom djelu članka ćemo se upoznati s nastankom psihičkih bolesti i poremećaja, njihovim karakteristikama te liječenjem uz pomoć psihoterapije ambulantno i u konačnici tabletama. Psihičke bolesti i poremećaji ne nastaju bez razloga ,kao što ni njihovi simptomi nisu slučajni, svaki poremećaj je svojevrsna zagonetka ono što je važno jest otkriti razlog nastanka psihičke bolesti ili poremećaja, koji su uzroci ali i posljedice.
TRAUMA
Traumatski događaji kao što su psihičko i fizičko zlostavljanje te zanemarivanje u dječjoj dobi trajno oštećuju mentalno zdravlje s obzirom na to da takvi događaji ostaj utrajno pohranjeni u sjećanju, te ih možemo biti svjesni u bilo kojoj dobi. Nerijetko nas situacije iz sadašnjeg vremena podsjete na traumu koju smo doživjeli kao djeca, učestala prisjećanja na traume iz djetinjstva dovode do razvoja psihičkih bolesti i poremećaja.
GENETIKA
Neke psihičke bolesti i poremećaji su genetski uvjetovani, no to ne znači da ako jejedan član obitelji obolio od psihičke neke psihičke bolesti primjerice od shizofrenijeto ne znači nužno da su njegovi potomci isto bolovali od te bolesti. Potomci imaju 50% mogućnosti naslijediti ili ne naslijediti psihičku bolest, kako bi se utvrdilo hoće li potomci naslijediti psihičku bolesti u današnje vrijeme postoje genetski testovi koji to mogu predvidjeti.
OŠTEĆENJA ŽIVČANOG SUSTAVA
,urođene bolesti i oštećenja u građi i funkciji mozga mogu također utjecati na nastanak psihičkih bolesti i poremećaja ili pogoršati postojeće stanje.
OKOLIŠKI ČIMBENICI
Kada spominjemo okolišne čimbenike kao uzrok nastanka psihičkih bolesti ili poremećaja podrazumijevamo; smrt bliske osobe, što može dovesti do dugotrajnog stresa ili depresije, raskid dugotrajne veze, razvod ili pak zlouporaba droga ili druge ovisnosti, određeni lijekovi također mogu dovesti do razvoja psihičkih poremećaja. Neovisno na koji način je nastala psihička bolest ili poremećaj važno je na vrijeme prepoznati simptome, te započeti s liječenjem. Oblik, način i vrijeme liječenja određuje psihijatar, no svatko od nas ako osjeti psihičke smetnje može u bilo kojem trenutku potražiti pomoć psihologa ili psihoterapeuta. S obzirom na to da psihičke bolesti utječu na mozak i njegovo funkcioniranje ne rijetko se osobe ne mogu brinuti o sebi i svojim potrebama zbog čega im je prijeko potrebna pomoć druge osobe u određenim situacijama. Osobe kod kojih je psihičko stanje toliko narušeno da se ne mogu samostalno brinuti o sebi, i svojim potrebama oduzeta im je poslovna sposobnost te su stavljene pod skrbništvo. O poslovnoj sposobnosti bit će riječi u nekom od narednih članaka.