PSIHIČKA OBOLJENJA, INVALDNOST I PRAVO NA INKLUZIVNI DODATAK

Ovim člankom želimo se osvrnuti na povezanost psihičkih bolesti, mentalnog  zdravlja i invaliditeta te ćemo se podsjetiti definicije invaliditeta. Nakon definicije invaliditeta, te značenja mentalnog i psihičkog zdravlja obratit ćemo pozornost na vrste mentalnih (psihičkih) poremećaja te razlike između njih, te ćemo objasniti uzroke nastanka mentalnih (psihičkih) poremećaja. Članak ćemo zaključiti trenutnim stanjem u svezi prava odnosa psihičkih bolesti i ostvarivanja prava na inkluzivni dodatak.

INVALIDITET – tjelesni, psihički ili mentalni nedostatak koji ograničava osobu u jednoj od životnih aktivnosti ili u više njih. Invaliditet može dovesti do problema sa kretanjem, komunikacijom, usvajanjem znanja i učenja, o brizi za sebe te društvenošću. 

MENTALNE BOLESTI – medicinska stanja koja onemogućuju razumijevanje osjećaju, raspoloženje te sposobnost s drugima i svakodnevni život pojedinca općenito.

PSIHIČKI POREMEĆAJI – stanja u kojima ponašanje i doživljaji osobe odstupaju od uobičajenog što predstavlja smetnje u svakodnevnom životu pojedinca.

KRONIČNE BOLESTI – dugotrajna zdravstvena stanja koja traju duže od tri mjeseca i znatno utječu na kvalitetu života pojedinca.

Mentalne bolesti psihički poremećaji povezani su s problemima u održavanju društvenih, poslovnih i obiteljskih odnosa. Mentalne bolesti kao što su anksiozni poremećaj, poremećaj raspoloženja ili organski afektivni poremećaj utječu na dobrobit pojedinca, te na njegovu kvalitetu i način života.   Spominjući nastanak mentalnih (psihičkih) poremećaja oni mogu biti raznovrsni, no za potrebe ovog članka obratit ćemo pozornost na nekoliko njih.

Mentalni (psihički) poremećaji odnose se na stanje smanjene mogućnosti poremećaja, promjene u koncentraciji i pažnji. Spomenuti poremećaji mogu biti uzrokovani i odnosno posljedica oštećenja mozga u vrijeme prije rođenja čiji uzroci mogu biti bakterije ili virusi.

Jedan od poremećaja koji nastaje kao posljedica oštećenja mozga je organski afektivni poremećaj osobnosti.

Također mogu biti nasljedni kao posljedica oštećenja kromosoma (gena).       U genetske bolesti ubrajamo: astmu, dijabetes tipa 1, rak te leukemiju. Genetske bolesti se mogu i ne moraju nasljeđivati.

Kronične bolesti kao izvor psihičkih poremećaja – jedna od najučestalijih kroničnih bolesti zbog koje dolazi do psihičkih smetnji i poremećaja je hipotireza (smanjeni rad štitne žlijezde).                                                        Štitna žlijezda veoma je važna za regulaciju metabolizma kao i sve ukupno funkcioniranje našeg organizma. Iznimno je važna u vrijeme prije našeg rođenja s obzirom da sudjeluje u razvoju živčanog sustava, reagira na sposobnost učenja i pamćenja. 

Psihičke smetnje kao što su anksioznost i depresija povezane su sa poremećajem rada štitne žlijezde, te ozbiljnije psihičke bolesti koje se mogu pojaviti već na samom početku. Simptomi kao što su bezvoljnost, napetost, razdražljivost, promjene raspoloženja i anksioznost koji mogu ukazivati na poremećaj rada štitne žlijezde.

     Veza između mentalnih (psihičkih bolesti i prava na Inkluzivni dodatak

Mentalne (psihičke) bolesti kao što su depresija, anksiozni poremećaj osobnosti te organski afektivni poremećaji znatno utječu na kvalitetu života pojedinca na njegovo svakodnevno funkcioniranje zapošljavanje i uključivanje u društvo. Osobe koje boluju od navedenih stanja do prije godinu dana ostvarivale su pravo na osobnu invalidninu na osnovu nalaza i mišljenja vještačenja Zavoda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI). Stupanjem na snagu Zakona o inkluzivnom dodatku i primjeni razina invalidnosti osobe s psihičkim oboljenjima svrstane su u drugu razinu invalidnosti, a koja odgovara 5. razini inkluzivnog dodatka.

Nažalost osobe s invaliditetom su uskraćene za svoje pravo na inkluzivni dodatak zbog kroničnih bolesti, a koje su kod nekih posljedica oboljenja koja su povezana sa urođenim oštećenjima o čemu je bilo govora u 1. dijelu teksta. Psihičke bolesti ne predstavljaju invalidnost iako mogu dovesti do nje, te nisu obuhvaćene Zakonom o inkluzivnom dodatku iako se mnogima kronične bolesti pristaju prilikom ostvarivanja prava na inkluzivni dodatak zbog čega mnoge osobe s invaliditetom gube pravo na inkluzivni dodatak i status osobe s invaliditetom.

Posebno je zabrinjavajuće da se osobama s urođenim bolestima koje su prouzročile mentalne bolesti, te psihičke i druge poremećaje te koji su na osnovu istih ostvarile pravo na osobnu invalidninu stupanjem na snagu Zakona o inkluzivnom dodatku isti osporava i ukida kao i status osobe s invaliditetom.

Zar je moguće kojoj je vještačenjem ustanovljen trajni invaliditet stupanjem na snagu novog zakona prestaje biti osoba s invaliditetom iako se zdravstveno stanje nije popravilo, već su nastali novi poremećaji koji dodatno narušavaju kvalitetu njegovog(njezinog) života?