
Zapošljavanje osoba s invaliditetom i njihova potpuna integracija u tržište rada ključni su korak prema inkluzivnom i pravednom društvu. U Hrvatskoj, poticajne mjere — kroz institucije poput Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) — nude niz podrški i olakšica. Ipak, pitanje njihove učinkovitosti i dugoročne inkluzije i dalje je aktualno.
Ovaj članak donosi pregled prednosti i nedostataka poticajnih mjera, aktualne programe, statistiku, praktične informacije i poruku za javnost.
--------------------------------------------------------------
Prednosti poticajnih mjera
-Povećanje zapošljivosti i radne integracije Subvencije i porezne olakšice potiču poslodavce da zapošljavaju osobe s invaliditetom, a zaposlenici stječu iskustvo koje povećava njihovu konkurentnost na tržištu rada.
-Financijska podrška poslodavcima Prilagodba radnog mjesta, asistivna tehnologija i financiranje dijela plaće smanjuju troškove poslodavca.
-Promicanje socijalne inkluzije Mjere šalju društvenu poruku da osobe s invaliditetom imaju pravo na rad i sudjelovanje u zajednici.
-Razvoj kompetencija i samostalnosti Rad omogućuje zaposlenicima s invaliditetom stjecanje vještina, samopouzdanja i financijske neovisnosti.
-Stvaranje pozitivnog imidža poslodavaca Tvrtke koje zapošljavaju osobe s invaliditetom jačaju svoj društveni ugled i atraktivnost kod klijenata i budućih zaposlenika.
--------------------------------------------------------------
Nedostaci i izazovi
-Ovisnost o poticajima Poslodavci mogu zapošljavati osobe s invaliditetom isključivo zbog subvencija, a ne stvarne inkluzije.
-Rizik od stigmatizacije Percepcija da zaposlenik radi „s obzirom na poticaje“ može utjecati na njegov profesionalni ugled i napredovanje.
-Administrativna složenost Prijava i vođenje evidencije zahtijevaju vrijeme i stručnost, što može otežati malim tvrtkama.
-Neusklađenost s individualnim potrebama Standardizirane mjere ne pokrivaju sve vrste invaliditeta, osobito one kompleksnije.
-Privremenost rješenja Poticaji često stvaraju privremeno zapošljavanje, ali ne jamče trajnu integraciju i profesionalni razvoj.
--------------------------------------------------------------
Aktualne poticajne mjere u Hrvatskoj
Prema ZOSI-ju, poslodavci i osobe s invaliditetom mogu koristiti: - Subvencija plaće - Sufinanciranje doprinosa za zdravstveno osiguranje
-Prilagodba radnog mjesta i uvjeta rada (oprema, asistivna tehnologija, prostor) -Stručna podrška i asistencija -Edukacija i osposobljavanje zaposlenika -Samozapošljavanje -Podrška kroz integrativne i zaštitne radionice -Sufinanciranje prijevoza -Alternativna rješenja za ispunjenje kvote
Poticajne mjere za praktičnu primjenu -Subvencije i financijska potpora -Subvencija plaće -Sufinanciranje doprinosa za zdravstveno osiguranje -Prilagodba radnog mjesta i uvjeta rada -Dodatna edukacija i osposobljavanje
-Stručna podrška i asistencija -Mentorska i asistentska podrška -Integrativne i zaštitne radionice
-Samozapošljavanje Financijska i savjetodavna podrška za pokretanje vlastitog posla
Ostale pogodnosti Sufinanciranje prijevoza Alternativna rješenja za ispunjenje kvote
--------------------------------------------------------------
Statistika -U prvih šest mjeseci 2025. godine zaposleno je 2.366 osoba s invaliditetom (oko 3,8 % ukupno zaposlenih). -
U 2024. godini ukupno je zaposleno 4.399 osoba s invaliditetom, što je porast od 20,7 % u odnosu na prethodnu godinu. -Ipak, na kraju 2024. još je 10.801 osoba s invaliditetom bila nezaposlena — 11,8 % ukupnog broja nezaposlenih u evidenciji Zavoda.
Ovi podaci pokazuju da mjere pomažu, ali da je i dalje potreban sustavni rad na uključivanju i zadržavanju zaposlenja.
-----------------------------------------------------------
Zašto je ovo važno za javnost Poslodavci i osobe s invaliditetom dobivaju pregled mjera i načina prijave Promiče se razumijevanje raznolikosti potreba i inkluzije Podiže se svijest i smanjuje stigmatizacija
Poticanje dugoročne integracije i karijernog razvoja Zaključno možemo reći kako poticajne mjere za zapošljavanje osoba s invaliditetom predstavljaju ključni alat za osiguranje jednakih prilika, razvoj kompetencija zaposlenika i podršku poslodavcima. One povećavaju zapošljivost i financijsku samostalnost, ali izazovi poput administracije, privremenih rješenja i stigmatizacije zahtijevaju kontinuiranu pažnju.
Sustavno praćenje mjera, edukacija poslodavaca i senzibilizacija javnosti ključni su za stvarnu i trajnu inkluziju osoba s invaliditetom u tržište rada.