
Palijativna skrb predstavlja posebno područje zdravstvene zaštite koje se fokusira na cjelovitu podršku osobama s teškim, kroničnim ili terminalnim bolestima. Cilj ove skrbi nije samo liječenje bolesti, već i olakšavanje boli, emocionalne patnje i poboljšanje kvalitete života pacijenata i njihovih obitelji.
Što je palijativna skrb?
Palijativna skrb uključuje medicinsku, psihološku, socijalnu i duhovnu podršku. Ona je namijenjena osobama svih dobi i može se pružati paralelno s aktivnim liječenjem bolesti, ali i u fazi kada liječenje više nije moguće ili nije učinkovito.
Glavne komponente palijativne skrbi uključuju:
Kontrolu boli i simptoma – osiguravanje odgovarajuće terapije za fizičku nelagodu, mučninu ili otežano disanje *Psihološku podršku – savjetovanje pacijenata i obitelji u suočavanju sa strahom, tjeskobom i tugom *Socijalnu podršku – pomoć u pravnim i logističkim pitanjima te organizaciji skrbi kod kuće * Duhovnu podršku – poštivanje osobnih vrijednosti, vjerovanja i životnih uvjerenja.
Dostupnost palijativne skrbi u Hrvatskoj
Iako se sustav palijativne skrbi u Hrvatskoj razvija, dostupnost još uvijek nije ravnomjerna. U velikim gradovima poput Zagreba, Rijeke i Splita postoje hospiciji i mobilni timovi, dok u manjim sredinama pacijenti često ovise o obitelji i lokalnim volonterima.
Palijativna skrb 24/7 rijetko je dostupna, pa pacijenti u kritičnim trenucima ovise o hitnoj medicinskoj pomoći. Hospiciji su ključni dio mreže: osim poznatog Hospicija “Marija Krucifiksa Kozulić” u Rijeci, nedavno je otvoren i Hospicij blaženog Miroslava Bulešića u Puli, što predstavlja značajan napredak.
Procjenjuje se da godišnje palijativnu skrb treba između 26 000 i 46 000 Hrvata, što pokazuje koliko je važan nastavak razvoja mreže hospicija i mobilnih timova.
Što je važno znati o palijativi?
Palijativna skrb nije samo za posljednje dane života – počinje već u fazi ozbiljne bolesti, kada je potrebna kontrola simptoma i emocionalna podrška, dok liječenje još traje. Palijativa je multidisciplinarna: liječnici, medicinske sestre, psiholozi, socijalni radnici, volonteri i obitelj zajedno pružaju fizičku, psihološku, socijalnu i duhovnu skrb.
Obitelji igraju ključnu ulogu jer često pomažu u svakodnevnoj njezi i emocionalnoj stabilnosti pacijenta.
U srži, palijativna skrb je izraz empatije, ljudske bliskosti i dostojanstva. Pomaže pacijentima da zadrže kontrolu nad vlastitim životom, izraze emocije i smanje osjećaj izolacije.
Palijativna skrb kod kuće
Mnogi pacijenti preferiraju ostati u vlastitom domu tijekom posljednjih faza bolesti. U tom kontekstu, palijativna skrb uključuje edukaciju obitelji i pružanje medicinske i psihološke podrške kod kuće, što omogućava pacijentu da osjeti intimnost, sigurnost i pripadnost u poznatom okruženju. Iz svega navedenog možemo zaljučiti kako palijativna skrb nije samo medicinski proces – ona je izraz ljudske empatije i dostojanstva.
Pruža nadu, olakšanje i osjećaj kontrole u situacijama koje su često teške i emocionalno zahtjevne. Podizanjem svijesti o važnosti palijativne skrbi i povećanjem dostupnosti hospicija i mobilnih timova, možemo osigurati da nitko ne prolazi kroz bolest sam.