FINANCIJSKA PISMENOST I NJEZINO ZNAČENJE ZA OSOBE S INVALIDITETOM

U ovom članku objasnit ćemo što je financijska pismenost, koja je njezina uloga i zašto je potrebno poticati osobe s invaliditetom na razumijevanje njezine uloge i poznavanja iste s obzirom na važnost njezine uloge u društvu.

Financijska pismenost podrazumijeva skup znanja, vještina i stavova koji pojedincu omogućuju donošenje informativnih i odgovornih financijskih odluka. Ona uključuje razumijevanje osnovnih pojmova kao što su: prihodi, rashodi, štednje, ulaganja, krediti, kamate, financije i porez, ali i kao sposobnost dugoročnog planiranja, upravljanja rizicima te zaštite vlastitih potrošačkih prava. U suvremenom društvu u kojem su financijski proizvodi i usluge složeniji, razina financijske pismenosti izravno utječe na njihovu kvalitetu života i stupanj osobne autonomije.

Za osoba s invaliditetom financijska pismenost ima dodatnu, specifičnu dimenziju. Ona nije samo alat za racionalno upravljanje novcem, nego i kao sredstvo osnaživanja, zaštite od financijske ranjivosti te preduvjet za veću samostalnost i uključenost u društvo. U uvjetima kada se osobe s invaliditetom suočavaju s nižim prihodima, nestabilnim zaposlenjem ili povećanim troškovima života, financijska znanja i vještine postaju ključan resurs.

Specifični financijski izazovi

Osobe s invaliditetom često su izložene većem riziku od siromaštva i socijalnoj isključenosti. Razlozi za to su višestruki: otežan pristup tržištu rada, rad na nepuno radno vrijeme, ovisnost o socijalnim naknadama ali i dodatni troškovi vezani uz zdravstvenu skrb, rehabilitaciju, ortopedska pomagala, osobnu asistenciju ,prilagodbu stanovanja ili prijevoza. Ti tzv. „ dodatni troškovi invaliditeta“, nerijetko nisu u potpunosti pokriveni sustavom socijalne skrbi.

Poseban izazov predstavlja i razumijevanje prava iz sustava socijalne skrbi, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Nedovoljna informiranost može dovesti do toga da osoba ne koristi prava na koja ima zakonsko pravo, čime se dodatno narušava njezina financijska stabilnost.

Financijska autonomija i zaštita od zlouporaba.      

Financijska pismenost izravno je povezana s osobnom autonomijom. Sposobnost donošenja odluka o vlastitim prihodima i rashodima temelj je dostojanstva i neovisnosti. Za osobe s invaliditetom, osobito one koje koriste podršku članova obitelj ili skrbnika, važno je osigurati da ista ne preraste u potpunu kontrolu nad financijama bez jasnog uvida i sudjelovanja same osobe.

 Nedostatak financijskog znanja može povećati rizik od financijskih zlouporaba i prijevara. Osobe s invaliditetom mogu biti meta agresivnih prodajnih praksi, nepovoljnih kreditnih uvjeta ili manipulacija od strane trećih osoba. Razumijevanje osnovnih elemenata ugovora, kamatnih stopa, efektivne kamatne stope, rokova otplate i ugovornih obveza predstavlja važan mehanizam zaštite. 

Edukacija o potrošačkim pravima, mogućnostima podnošenja prigovora te ulozi regulatornih tijela dodatno jača sigurnost i smanjuje rizik od financijske eksploatacije.

Uloga obrazovanja i institucija

Razvoj financijske pismenosti ne smije biti prepušten isključivo individualnoj inicijativi. Potrebno je sustavno uključivanje financijskog obrazovanja u formalni i neformalni sustav obrazovanja, uz prilagodbu sadržaja osobama s različitim vrstama invaliditeta. To uključuje pristupačne formate (Braulleovo pismo, lako čitljivi tekstovi, video materijali s titlovima i znakovnim jezikom), kao i individualni pristup učenju.

Institucije financijskog sustava banke, osiguravajuća društva, mirovinski fondovi –također imaju odgovornost osigurati pristupačne i razumljive informacije. Transparentna komunikacija, pojednostavljeni ugovori i digitalne usluge prilagođene osobama s oštećenjem vida, sluha ili motoričkim poteškoćama doprinosi njihovoj većoj uključenosti.

Organizacije civilnog društva koje djeluju u području invaliditeta mogu imati ključnu ulogu u provedbi radionica, savjetovanja i individualne podrške u planiranju osobnih financija . Suradnja između javnog, privatnog i civilnog sektora nužna je kako bi se izgradilo inkluzivno financijsko okruženje.

Digitalna financijska pismenost

Digitalizacija financijskih usluga donosi nove prilike, ali i nove rizike. Internetsko bankarstvo, mobilne aplikacije, digitalni novčanici i online kupovina olakšavaju svakodnevnu transakciju i smanjuju potrebu za fizičkim odlaskom u poslovnice. Za osobe s invaliditetom to može značiti veću samostalnost i uštedu vremena.

Međutim, digitalno okruženje zahtjeva dodatne kompetencije – razumijevanje sigurnosnih protokola, zaštitu osobnih podataka, prepoznavanje phishing prijevara i drugih oblika kibernetičkog kriminaliteta. Bez odgovarajuće edukacije, povećava se mogućnost rizika od financijskog gubitka. 

Stoga je digitalna financijska pismenost nastavni dio šireg koncepta financijskog osposobljenosti. Ona podrazumijeva ne samo tehničku vještinu korištenja određenih alata, već i savladavanje i kvalitetno kritičko promišljanje o sigurnosti i pouzdanosti digitalnih kanala.

Dugoročno planiranje i kvaliteta života

Financijska pismenost ima značajnu ulogu u dugoročnom planiranju – od štednje za izvanredne situacije do planiranja odlaska u mirovinu. Osobe s invaliditetom trebaju biti informirane o mogućnostima dodatne štednje, dobrovoljnim mirovinskim fondovima, osiguranjima i drugim vrstama instrumenata financijske zaštite.

Planiranje budućnosti uključuje i pitanja skrbništva, nasljeđivanja te financijske sigurnosti u srednjoj dobi. Pravovremeno informiranje i savjetovanje mogu spriječiti ne sigurnost i ovisnost o isključivo jednom izvoru prihoda.

U konačnici, financijska stabilnost pozitivno utječe na mentalno zdravlje, smanjuje stres i omogućuje fokus na osobni razvoj, obrazovanje, zapošljavanje i društveno sudjelovanje. Financijska pismenost stoga nije samo ekonomska kategorija, nego i važan element socijalne uključenosti i ravnopravnosti u društvu.

Iz svega navedenog možemo zaključiti da financijska pismenost za osobe s invaliditetom predstavlja temelj osobne autonomije, sigurnosti i dostojanstva. U uvjetima povećanih troškova i potencijalne ekonomske ranjivosti, sposobnost upravljanja osobnim financijama postaje ključna životna kompetencija.

Sustavno ulaganje u pristupačno financijsko obrazovanje, prilagodbu financijskih usluga i jačanje institucionalne podrške doprinosi smanjenju rizika od siromaštva i financijske isključenosti. Time se ne jača samo pojedinac, već i društvo u cjelini, koje postaje pravednije, inkluzivnije i otpornije na ekonomske izazove.