FINANCIJSKA NEOVISNOST KAO VAŽAN UVJET ZA NASTAVAK ŽIVOTA ODRASLIH OSOBA S INVALIDITETOM

U ovom članku govorit ćemo o još jednoj vrlo važnoj temi, a to je financijska neovisnost kao važan uvjet za nastavak života odraslih osoba s invaliditetom, jer se upravo financijska neovisnost smatra kao prvi korak prema samostalnom životu.

Financijska neovisnost predstavlja temelj samostalnog i dostojanstvenog života svakog pojedinca, pa tako i osobe s invaliditetom. Ona omogućuje slobodu odlučivanja, planiranja budućnosti i uključivanja u društvo ravnopravno s drugima. Kada govorimo o odraslim osobama s invaliditetom, financijska neovisnost dobiva još snažniju dimenziju – jer se često nalazi na diobi između aktivnog sudjelovanja u zajednici i mogućeg rizika od socijalne izolacije.

Nažalost odrasle osobe s invaliditetom u Hrvatskoj još uvijek se suočavaju s brojnim preprekama – od nedovoljne dostupnosti tržišta rada, preko raznih vrsta diskriminacije, do nedovoljno razvijenih socijalnih i ekonomskih politika koje bi im omogućile sigurnu egzistenciju. Upravo zato tema financijske neovisnosti osoba s invaliditetom nije smo individualna, nego i društvena odgovornost.

Financijska neovisnost kao preduvjet samostalnog života 

Samostalnost odraslih osoba s invaliditetom ne ovisi isključivo o dostupnosti socijalnih i medicinskih usluga, već i o materijalnim uvjetima. Primjerice, mogućnost da netko plati stanarinu, režije, obrazovanje ili uslugu osobne asistencije u svakodnevnom životu izravno utječe na to može li osoba s invaliditetom živjeti neovisno o obitelji ili institucijama. Kada osoba ima vlastite prihode – bilo kroz posao, socijalna prava ili pak kombinaciju tih izvora – raste i njezina sloboda izbora: gdje će živjeti, kako će provoditi svoje slobodno vrijeme, hoće li osnovati svoju obitelj, putovati ili ulagati u svoj osobni razvoj.

Barijere u postizanju financijske neovisnosti 

Unatoč želji i mogućnosti mnogih osoba s invaliditetom da rade i zarađuju, praksa pokazuje da je stopa njihove zaposlenosti znatno niža od prosjeka. Najčešće prepreke uključuju: 

• prepreke u obrazovanu – nedovoljna prilagodba školskog sustava i manjak inkluzivnog programa
• ograničen pristup tržištu rada – poslodavci nerijetko imaju predrasude ili nisu spremni prilagoditi radno mjesto osobi s invaliditetom
• niske plaće i nesigurni poslovi – čak i kada pronađu zaposlenje, često su potplaćeni ili zaposleni na određeno
• ovisnost o socijalnim naknadama – strah da bi zaposlenje moglo značiti gubitak prava na određene socijalne potpore

Uz to, važno je naglasiti da troškovi života osoba s invaliditetom mogu biti znatno viši nego kod drugih – zbog osobne asistencije, medicinskih pomagala ili prilagodbe prostora.

Uloga države i društva 

Državne politike i društvena solidarnost ključni su u izgradnji sustava koji će omogućiti financijsku sigurnost osobama s invaliditetom. Neke od mjera koje mogu doprinijeti uključuju: 

• jačanje poticaja za zapošljavanje osoba s invaliditetom
• razvoj fleksibilnih i inkluzivnih modela (rad od kuće, skraćeno radno vrijeme, asistencija na radnom mjestu)
• osiguravanje naknada i socijalnih prava koja se ne gube ulaskom u svijet rada
• poticanje poduzetništva i samozapošljavanje kroz subvencije i mentorstvo
• veća ulaganja u dostupno obrazovanje i cjeloživotno učenje. 

Snaga financijske neovisnosti  

Kada odrasla osoba s invaliditetom postigne financijsku sigurnost, dobiva ne samo ekonomsku stabilnost, već i osjećaj dostojanstva, samopouzdanja i jednakopravnosti. Time se ruši mit o osobama s invaliditetom kao pasivnim primateljima pomoći te se pokazuje njihova sposobnost aktivnog doprinosa društvu. Iz svega navedenog možemo zaključiti da financijska neovisnost odraslih osoba s invaliditetom nije luksuz, nego osnovno ljudsko pravo i temelj kvalitetnog života. Ona omogućava stvarnu slobodu izbora i ravnopravno sudjelovanje u društvu. Društvo koje aktivno prepoznaje i podržava ovaj cilj, ne samo da osnažuje svoje članove, već gradi pravedniju, solidarniju i otporniju zajednicu. Zato je nužna da tema financijske neovisnosti odraslih osoba s invaliditetom postane prioritet javnih politika, ali i svih nas – jer pravo na samostalnost i dostojanstven život pripadaju svima, bez iznimke.