
U ovom članku osvrćemo se na financijske sankcije koje je izrekla Europska komisija Republici Hrvatskoj zbog nepoštovanja obveza koje proizlaze iz Direktive o zahtIjevima za pristupačnost proizvoda i usluga osobama s invaliditetom.
Prije analize pravnih posljedica i odgovornosti države, važno je sagledati širi društveni kontekst. U Europi danas živi više od 80 milijuna osoba s invaliditetom, dok u Republici Hrvatskoj, prema dostupnim podacima, živi čak 653.577 osoba s invaliditetom.
Ove brojke jasno pokazuju da pitanje pristupačnosti nije marginalna tema, već pitanje koje izravno utječe na kvalitetu života velikog broja građana i na razinu jednakosti u društvu.
Prava osoba s invaliditetom u središtu europskih politika
Posljednjih godina European Union razvija niz zakonodavnih inicijativa i politika kojima je cilj stvaranje društva jednakih mogućnosti za sve građane. Poseban naglasak stavljen je na uklanjanje prepreka s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom, osobito u području pristupačnosti proizvoda i usluga te mobilnosti.
Posljednjih godina European Union razvija niz zakonodavnih inicijativa i politika kojimaje cilj stvaranje društva jednakih mogućnosti za sve građane. Poseban naglasakstavljen je na uklanjanje prepreka s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom, osobitou području pristupačnosti proizvoda i usluga te mobilnosti.
Upravo su pristupačnost i mobilnost prepoznate kao ključni preduvjeti za ravnopravnosudjelovanje osoba s invaliditetom u društvenom, obrazovnom i gospodarskom životu.
Kako bi se osigurali jedinstveni standardi na razini Europe, Europska unija donijela je niz zakonodavnih inicijativa, među kojima posebno mjesto imaju europski akt mobilnosti te Europski paket mobilnosti .
Zašto su pristupačnost i mobilnost povezane ?
Pristupačnost i mobilnost međusobno su usko povezane.
Pristupačnost znači da osobe s invaliditetom mogu koristiti proizvode, usluge i informacije bez prepreka. Mobilnost podrazumijeva mogućnost kretanja i korištenja prometnih sustava.
Bez pristupačnih proizvoda i usluga često se javljaju problemi poput:
- nepristupačnih sustava za kupnju karata
- digitalnih platformi koje nisu prilagođene osobama s oštećenjem vida ili sluha
- nedostatka pristupačnih informacija o prometu i putovanju.
Zbog toga europske politike sve više naglašavaju potrebu integriranog pristupa, u kojem su prometni sustavi, infrastruktura i digitalne usluge dostupni svima.
Razmjeri problema u Europi
Prema procjenama Europske Komisija u Europi živi više od 87 milijuna osoba s invaliditetom.
Statistike pokazuju i ozbiljne društvene nejednakosti:
- stopa zaposlenosti osoba s invaliditetom znatno je niža od ostatka populacije
- gotovo trećina osoba s invaliditetom izložena je riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti
- mnoge osobe svakodnevno se suočavaju s fizičkim i digitalnim preprekama.
Nepristupačnost infrastrukture, proizvoda i usluga jedan je od glavnih uzroka tih nejednakosti.
Europski akt o pristupačnosti
Direktiva poznata kao European Accessibility Act postavlja minimalne standarde pristupačnosti za brojne proizvode i usluge na tržištu Europske unije.
Direktiva se odnosi na:
- pametne telefone i računala
-bankomate i bankarske usluge
-e-knjige
- internetske trgovine
- digitalne komunikacijske usluge
- sustave kupnje karata u prijevozu
- informacijske sustave javnog prijevoza.
Cilj je osigurati da osobe s invaliditetom mogu samostalno i ravnopravno koristiti proizvode i usluge.
Europske politike mobilnosti
Uz pristupačnost proizvoda i usluga, Europska unija razvija i politike kojima nastoji unaprijediti prometne sustave i povećati njihovu dostupnost. Te inicijative dio su paketa poznatog kao European Mobility Package.
Glavni ciljevi ovih politika su:
- sigurniji promet
- bolji uvjeti rada u prometnom sektoru
- modernizacija prometne infrastrukture
- razvoj održivih prometnih sustava
- povećanje pristupačnosti prijevoza.
Za osobe s invaliditetom to znači veću dostupnost vlakova, autobusa, kolodvora iinformacija o putovanju.
Pravna odgovornost država članica Europsko zakonodavstvo obvezuje države članice da europske direktive prenesu u nacionalno zakonodavstvo i osiguraju njihovu provedbu.
Republika Hrvatska, kao članica Europske unije, ima obvezu:
- osigurati pristupačnost proizvoda i usluga na tržištu
- razvijati pristupačnu prometnu infrastrukturu
- provoditi nadzor nad provedbom europskih standarda- osigurati sankcije za kršenje propisa.
Ove obveze proizlaze i iz međunarodnih dokumenata
„ KONVENCIJE O PRAVIMAOSOBA S INVALIDITETOM „
Moguće financijske sankcije za Hrvatsku ;
- Ako država članica ne provodi europsko zakonodavstvo, European Commission može pokrenuti postupak zbog povrede prava Europske unije.
- Takav postupak može završiti pred Court of Justice of the European Union.
U tim slučajevima sud može izreći:
- jednokratne novčane kazne
- dnevne novčane kazne dok se zakon ne provede.
Takve kazne mogu dosegnuti stotine tisuća eura dnevno, ovisno o težini povrede i trajanju nepridržavanja europskog zakonodavstva.
To znači da nepristupačnost nije samo društveni problem nego i potencijalno ozbiljan financijski teret za državni proračun.
Pristupačnost kao ulaganje u društvo
Važno je naglasiti da pristupačnost ne koristi samo osobama s invaliditetom.
Ona koristi:
- starijim osobama
- roditeljima s malom djecom
- osobama s privremenim ozljedama
- turistima i svima koji koriste digitalne i prometne usluge.
Pristupačnost je zato ulaganje u kvalitetnije i pravednije društvo.
Zaključni apel
Uklanjanje prepreka s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom ne smije ostati samo deklarativni cilj.
Potrebno je:
ubrzati provedbu europskih standarda pristupačnosti
modernizirati prometnu infrastrukturu
osigurati pristupačne digitalne usluge
uključiti organizacije osoba s invaliditetom u procese donošenja odluka.
Institucije Republike Hrvatske moraju jasno pokazati da su spremne provoditi europske standarde i štititi prava svojih građana.
Pristupačnost i mobilnost nisu samo tehničko pitanje – one su temelj ravnopravnog društva u kojem svi građani imaju jednake mogućnosti sudjelovanja u životu zajednice.
Europa bez prepreka nije samo politički cilj.
Ona je obveza prema milijunima građana koji svakodnevno žive s invaliditetom.