EKONOMSKI ČIMBENICI I NJIHOV UTJECAJ NA ŽIVOTNI STANDARD OSOBA S INVALIDITETOM U MALIM SREDINAMA

Nakon što smo u prošlom članku na temu „ Ekonomski čimbenici i njihov utjecaj na životni standard osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj“ govorili o utjecaju ekonomskih čimbenika na životni standard osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj, u ovom članku dotaknut ćemo se utjecaja ekonomskih čimbenika na životni standard osoba s invaliditetom koje žive u malim sredinama.

Životni standard osoba s invaliditetom uvelike ovisi o ekonomskim, socijalnim infrastrukturnim uvjetima zajednice u kojoj osobe s invaliditetom žive. Dok se u većim gradovima često nude raznovrsniji oblici podrške, dostupnije usluge i veće mogućnosti zapošljavanja, u malim sredinama situacija je vrlo često potpuno drugačija. Osobe s invaliditetom ondje se suočavaju s posebnim izazovima koji prolaze iz ograničenih ekonomskih resursa, manjih lokalnih proračuna, udaljenosti od centra usluge te slabije razvijene infrastrukture.

Kroz ovaj članak analizirat ćemo ključne ekonomske čimbenike koji utječu na kvalitetu života osoba s invaliditetom, te naglasit ćemo važnost strateškog ulaganja u inkluzivne politike kako bi se smanjile razlike u životnom standardu između urbanih i ruralnih područja. 

Ekonomski razvoj lokalne zajednice i dostupnost resursa  Mala mjesta vrlo često imaju ograničen lokalni proračun, što izravno utječe na razvoj i održavanje javnih usluga. To uključuje financiranje zdravstvenih usluga, prijevoza, programa socijalne podrške i pristupačnosti javnih prostora. Za osobe s invaliditetom to znači: 

• manji broj specijaliziranih usluga
• duže liste čekanja na medicinske tretmane
• slabiju dostupnost pomagala i rehabilitacija
• veće dodatne troškove zbog putovanja

Nedovoljna ulaganja u pristupačnu infrastrukturu (rampe, prilagođene staze za kretanje, javne ustanove) dodatno ograničavaju njihovu samostalnost i mogućnost uključivanja u društveni život. 

Pristup tržištu rada Zapošljavanje osoba s invaliditetom ostaje jedno od ključnih pitanja za njihov životni standard. U malim sredinama radna mjesta radna mjesta su ionako oskudnija, a dodatni problem je i manjak poslodavaca koji su spremni ili financijski sposobni prilagoditi radno mjesto za osobu s invaliditetom u tvrtki. Posljedice takvog pristupa su: 

• veća stopa nezaposlenosti
• ovisnost o socijalnim naknadama
• ograničene mogućnosti napredovanja
• povećan rizik od siromaštva

 Mnogi poslodavci u malim sredinama ne poznaju poticaje koje država nudi za zapošljavanje osoba s invaliditetom, ili ih smatraju administrativno zahtjevnima. Upravo zato osobe s invaliditetom ostaju izvan tržišta rada, unatoč vlastitim sposobnostima i želji za radom 

Prijevoz i mobilnost – skriveni, ali ključni ekonomski faktor Prijevoz je jedan od najvažnijih, a vrlo često zanemarenih ekonomskih čimbenika. U malim sredinama javni prijevoz često je neredovit, nepristupačan ili uopće ne postoji. Oslanjanje na taksi usluge ili privatna vozila predstavlja značajan financijski teret. Kada osoba s invaliditetom ne može samostalno doći do posla, škole, liječnika ili administrativnih službi to: 

• ograničava njezinu ekonomsku aktivnost
• povećava troškove života
• smanjuje mogućnost korištenja prava i usluga
• dovodi do socijalne izolacije

 Mobilnost je, dakle temeljna odrednica jednakih prilika- a u malim sredinama ona je često preskupa ili nedostupna. 

Obrazovanje i profesionalna rehabilitacija                       Pristup kvalitetnom obrazovanju izravno utječe na budući prihod, zapošljavanje i kvalitetu života. U malim sredinama takvi izazovi uključuju: 

• nedostatak asistenata u nastavi i prilagođenih obrazovnih programa
• smanjen izbor srednjih škola i fakulteta u blizini koji su prilagođeni osobama s invaliditetom
• visoke troškove putovanja za nastavak školovanja
• manjak programa cjeloživotnog učenja i prekvalifikacija

 Bez podrške u obrazovanju teško je očekivati uspješno uključivanje osoba s invaliditetom  na tržište rada, što dugoročno utječe na čitavu zajednicu. 

Socijalne naknade i ekonomska sigurnost Za mnoge osobe s invaliditetom socijalne naknade predstavljaju temeljni izvor prihoda. No visina naknada vrlo često ne prati njihove stvarne potrebe i životne troškove, posebno u malim sredinama gdje su mnoge usluge nedostupne pa se mora putovati u veća mjesta. Primjeri ekonomskih izazova uključuju: 

• troškove medicinske opreme, fizikalne terapije i lijekova
• troškove usluge osobne asistencije
• troškove prilagodbe doma
• troškove alternativnog prijevoza

 Kada naknade ne pokrivaju ove potrebe osoba s invaliditetom izložena je riziku od siromaštva, neovisno o razini vlastitih funkcionalnih ograničenja .
 

 Uloga zajednice i lokalnih inicijativa Unatoč ograničenim ekonomskim resursima, male sredine mogu imati snažan društveni kapital. Kada zajednica prepozna važnost uključivanja osoba s invaliditetom, moguće je stvoriti model suradnje koji poboljšava kvalitetu života. Primjeri uključuju: 

• lokalne organizacije i volonterske inicijative
• zajedničke projekte jedinica lokalne samouprave i udruga
• stvaranje prilika za društveno poduzetništvo
• inicijative za prilagodbu javnih prostora i kulturnih događaja

 Iako ove inicijative ne mogu zamijeniti državna ulaganja, one mogu znatno poboljšati svakodnevni život osoba s invaliditetom. Iz svega navedenog možemo zaključiti da ekonomski čimbenici snažno oblikuju životni standard osoba s invaliditetom, a njihov utjecaj posebno je izražen u malim sredinama. Ograničeni resursi, nedostatak pristupa uslugama , teškoće u zapošljavanju i visoki troškovi mobilnosti otvaraju krug ekonomskih prepreka koji otežava punu društvenu uključenost. Kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje i dostojanstven život osoba s invaliditetom potrebno je: 

• ulagati u pristupačnu infrastrukturu
• poticati zapošljavanje i obrazovanje
• olakšati mobilnost
• modernizirati sustav socijalnih naknada prema stvarnim potrebama korisnika
• jačati lokalne inicijative i partnerstva

 Stvaranje inkluzivnih malih zajednica mije samo pitanje socijalne pravde, nego i ekonomske održivost – jer društvo koje prepoznaje i podržava svoje članove postaje snažnije, otpornije i pravednije.